Merhamet čestitao Dan nezavisnosti.

Od srca čestitamo slobodu i nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine svim građanima koji  Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju suverenu državu i sigurnu  domovinu za život u miru i radosti sa svim njenim ljudima i narodima. Sretan Prvi mart! 

Predsjednik MDD Merhamet                                         Potpredsjednik MDD Merhamet 

Bosanska Dubica                                                             Bosanska Dubica 

SPAHIĆ JASMIN                                                                      HATIPOVIĆ EDINA 

SUROVA REALNOST GRAĐANA TREĆE DOBI U BiH!

Kako preživjeti sa 160 KM penzije? Koliko košta smještaj i boravak u staračkim domovima?  Poslanik u Parlamentu BiH zarađuje dvadeset puta više od prosječnog penzionera.

Kako danas žive naši 'stari', naše dede i nane, ljudi koji su godine svog života ulagali u temelje naše države. Tužno ih je vidjeti kako pod stare dane bivaju prisiljeni da mole za koricu hljeba u javnim kuhinjama i bore se da prežive roveći po kontejnerima.  Bolno je vidjeti suze u njihovim očima, i tamu koja prekriva možda i posljednje dane njihovog ovozemaljskog puta.

„Teško je, sine, nije mi lahko. Usamljena sam bila kući, i bolesna. Eh, kad se insan zadevera sam o sebi, najgore je. Sin i snaha mi rade, ali ne mogu ih ja bihuzuriti. Teško mi ih gledati da im ja budem na teretu, pa sam ih molila da me smjeste u ovaj dom. A ovdje kad sam, fale mi, sine, fale“, s suzama u očima priča  E.Č., korisnica usluga jednog staračkog doma. Njena je sudbina slična mnogim drugim osobama treće dobi u našoj državi, koji bijeg od samoće i teške starosti, pronalaze u privatnim ili državnim staračkim domovima.

Starački domovi sve više postaju mjesta gdje ljudi rado žele provesti svoje staračke dane, u društvu svojih vršnjaka sapatnika u samoći i napuštenosti.. Nažalost, mnogi nemaju priliku da postanu korisnici ovakvih cenatra ili zbog popunjenosti smještajnih kapaciteta, ili zbog previsokih cijena

Zabrinjavajući je trend da je prije rata preko 80% korisnika staračkih domova bilo materijalno nezbrinuto, te su im centri za socijalni rad plaćali smještaj. No, nakon završetka rata 90 posto korisnika domova su ljudi s penzijama, ugledni profesori, doktori, direktori. Za ovu pojavu postoji više uzroka, a neki od njih su: bolje prijeratno materijalno i socijalno stanje penzionera, postratne duge liste čekanja i skupe cijene smještaja u domovima, jaz i međugeneracijski sukob, slabljenje opće kulture i bontona prema starijim ljudima, itd.

„Prije rata se poštovalo više, znala se vrijednost roditelja, i na njih se pazilo. Danas, sve se izokrenulo, izopačilo, niko nas stare ne 'benda' ni za šta, pa čak i djeca ne žele pomoći. Da dragi Bog sačuva i na pravi put okrene“, komentariše penzionerka Halida Tulić.

CIJENE SMJEŠTAJA VEĆA OD PLATEŽNE MOĆI

Nakon analize cijena smještaja u staračkim domovima, možemo slobodno utvrditi da su one najmanje prilagođene mogućnostima ljudi treće dobi, te da je veoma mali broj njih u stanju da samostalno plati smještaj u ove institucije - teoretski, izgrađene za njih.Najjeftiniji smještaj u BiH-a pruža Gerontološki centar u Nedžarićima, u kojem cijena iznosi 370 KM mjesečno za pokretnog korisnika u dvokrevetnoj sobi, te 570 KM mjesečno za nepokretnog korisnika u dvokrevetnoj sobi.700 KM mjesečno košta jednokrevetna soba. Za ovu cijenu korisnici dobiju kompletnu uslugu, od smještaja, ishrane, zdravstvene njege i zaštite, proslave rođendana, praznika, izleta, do ostalih sadržaja poput rada u sekcijama i radionicama. Smještaj u staračkom domu Dom penzionera u Banja Luci, košta od 400 do 1.250 KM (200 - 625 €) svakog mjeseca. Sve je više i privatnih staračkih domova, gdje je cijena od 800 do 1.300 KM, a u Karitasovom staračkom domu u Banja Luci smještaj košta od 700 do 1.100 KM, ovisno o vrsti sobe i zdravstvenog stanja osobe. Cijena u staračkom domu u Goraždu se kreće od 430 do 610 KM, gdje najskuplja tarifa znači kako je štićenik nepokretan i potrebna mu je puna njega. Dvije trećine stanovnika staračkog doma stiglo je preko tamošnjeg Centra za socijalni rad kojima je tako sve plaćeno. Sa ostalima se sklapa poseban ugovor. U sklopu Centra za stare osobe u Mostaru najskuplja usluga je cijena u jednokrevetnoj sobi za nepokretne osobe za što treba plaćati 770 KM.

POSLANIK U PARLAMENTU ZA MJESEC DANA ZARADI KOLIKO PENZIONER ZA DVIJE GODINE

Penzioneri postaju sve češće tema u informativnim emisijama i reportažama. Njihova borba i vapaj za pomoći nažalost malo ko čuje i razumije, a znamo da uvjeti života u BiH postaju sve teži. Posljednjih godina je zabilježen drastičan porast cijena hrane, goriva te režijskih i prijevoznih troškova. Zapanjujuća je spoznaja da su cijene osnovnih prehrambenih artikala skoro dostigle, a u nekim slučajevima i prestigle, cijene tih artikala u razvijenijim zemljama Evrope i Amerike. Litar benzina u BiH dvostruko je skuplji nego u Americi, a zarade onih koji imaju sreću da rade su trostruko ili peterostruko niže. U državama Balkana prosječna primanja penzionera su znatno niža od ionako niskih prosječnih primanja ostalih građana te većina penzionera nema dovoljno novca ni za osnovne životne potrebštine.

 

Smještaj u staračkom domu Dom penzionera u Banja Luci, košta od 400 do 1.250 KM (200 - 625 €) svakog mjeseca. Sve je više i privatnih staračkih domova, gdje je cijena od 800 do 1.300 KM, a u Karitasovom staračkom domu u Banja Luci smještaj košta od 700 do 1.100 KM, ovisno o vrsti sobe i zdravstvenog stanja osobe. Cijena u staračkom domu u Goraždu se kreće od 430 do 610 KM, gdje najskuplja tarifa znači kako je štićenik nepokretan i potrebna mu je puna njega. Dvije trećine stanovnika staračkog doma stiglo je preko tamošnjeg Centra za socijalni rad kojima je tako sve plaćeno. Sa ostalima se sklapa poseban ugovor. U sklopu Centra za stare osobe u Mostaru najskuplja usluga je cijena u jednokrevetnoj sobi za nepokretne osobe za što treba plaćati 770 KM

U BiH je prosječna penzija u januaru 2013. iznosila 336 KM, odnosno 171 eura. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u maju 2013. u BiH je iznosila 832 KM, odnosno 425 eura. To znači da je prosječna penzija niža za 250 eura od prosječne plate. Ono što je još veći apsurd i pokazatelj stanja u našoj državi jeste podatak da poslanici u Parlamentu BiH-a imaju ukupna mjesečna primanja između 6.000 i 7.000 maraka. Poređenjem ovih podataka s iznosom prosječne penzije vidimo da političari imaju čak 20 puta veća od prosječne penzije u BiH, tj. jedan poslanik zaradi za mjesec koliko jedan prosječan penzioner zaradi za skoro dvije godine.

Predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH Omer Omerefendić naglašava da oko 235 hiljada penzionera u Federaciji BiH žive u vrlo teškim i neizvjesnim uvjetima za život. Penzioneri u BiH koji primaju prosječne penzije, oko 75 posto mjesečno potroše na dažbine, što najbolje govori u kakvom stanju se nalazi ova populacija.

"Stanje penzionera u većini zemalja Balkana je izrazito teško. Samo u Federaciji BiH gladuje oko 235 hiljada penzionera koji primaju penziju od 50 do 320 KM. Samo je oko 3.000 penzionera koji primaju iznad 1.000 KM penzije”, kazao je Omerefendić.

Penzioner Ramiz Suljević kaže da novac koji dobije potroši za nekoliko dana. „Kako preživjeti kad je jedna potrošačka korpa 1600 KM, a penzija 160 KM? Kako se to može izdržati? Penzije kakve su danas, ne može čovjek ni 10 dana da živi s njom. Ako ne vjeruje, nek proba onaj živjeti ko nam ih raspoređuje i njegova porodica, pa će vidjeti i razumjeti. Ne dao Bog nikom da 'vako nešo dočeka...“

Penzioneri – najčešći korisnici javnih kuhinja

Surova relanost je da se širom Bosne i Hercegovine, umjesto novih radnih mjesta, otvaraju narodne kuhinje, koje ugroženim i nezaposlenim licima pružaju po jedan obrok dnevno.

"Ako pogledamo na državnom nivou, iako ne postoje zvanični podaci, oko 30 posto penzionera hrani se u javnim kuhinjama i raznim humanitarnim i dobrotvornim udruženjima. Mnogima pomažu i rodbina, prijatelji, posebno rođaci koji žive u dijaspori. Dovoljan je podatak da MDD Merhamet širom BiH-a godišnje pripremi preko 300.000 obroka”, tvrdi Jasmin Spahić, potpredsjednik MDD Merhamet u BiH-a, te upravnik Narodne kuhinje Život u Bosanskoj Dubici čijih 90% korisnika čine penzioneri i lice preko 60 godina.

“Bez pretjerivanja mogu reći da svaki dan imamo određen broj ljudi koji nam dolazi da se raspita kako mogu postati korisnici javne kuhinje.Stanje je katastrofalno jer penzioneri u RS-u imaju najniže penzije od 160 KM, zdravstvene usluge  su na niskom nivou, a stariji narod doslovno gladuje. To ukazuje da BiH-a nije socijalna država, jer niti osigurava posao mladima, niti mirnu starost penzionerima.“, zaključuje Spahić.

Broj penzionera (BROJKE)

100.000 - Crna Gora

231.991 - Republika Srpska

374.788 - Federacija BiH

1.213.121 - Hrvatska

1.600.000 - Srbija

Prosječne penzije u BiH i okruženju (u eurima)

Republika Srpska                                                                    167,20

Federacija BiH                                                                        180,80

Srbija                                                                                       195,70

Hrvatska                                                                                  278,40

Crna Gora                                                                                279, 00

Osnovni problem sistema socijalne zaštite u BiH je nizak nivo efikasnosti u pogledu smanjenja siromaštva.

Osnovni problem sistema socijalne zaštite u BiH je nizak nivo efikasnosti u pogledu smanjenja siromaštva. BiH je u 2007. godini trošila 4% svog BDP-a na različite novčane oblike socijalne pomoći koji se ne zasnivaju na doprinosima (regionalni prosjek iznosi 1,6% BDP-a). Stanovništvo koje spada u najsiromašniji kvintil dobija tek 17% od ukupne novčane pomoći iz izvora socijalne pomoći, što je uveliko nedovoljno za njihove stvarne potrebe.

Programi socijalnih transfera u BiH se uglavnom zasnivaju na statusu, a ne na stvarnim potrebama korisnika. Transferi namijenjeni demobiliziranim vojnicima apsorbiraju oko 1/3 ukupnih rashoda namijenjenih novčanim naknadama koje se ne zasnivaju na doprinosima. Tek 15% ovih transfera prima stanovništvo koje spada u najsiromašniji kvintil, dok 27% dobivaju oni koji spadaju u najbogatiji kvintil stanovništva. Efikasnost je nešto veća kada se govori o dječijim dodacima, dodacim namijenjenim neratnim invalidima i civilnim žrtvama rata. Oko 26-30% ovih transfera primaju oni koji spadaju u najsiromašniji kvintil stanovništva.

Od početka 2009. godine preduzete su značajni koraci ka izmjenama propisa koji se odnose na civilne invalide, posebno u FBiH. Pored toga, od sredine 2009., u kontekstu MMF-ovog programa, uvedene su značajne mjere po pitanju ratnih invalida i drugih kategorija demobiliziranih boraca.  Kriteriji MMF-a su primijenjeni i u Republici Srpskoj.

U periodu od 2000. do 2006. godine broj zaposlenih je opadao, a potom je, u periodu od 2006. do 2008. rastao za 10%. U tom periodu je došlo do prelaska zaposlenih iz statusa neformalno zaposlenih u zvanično zaposlene, do čega je došlo djelom zbog uvođenja poreza na dodatnu vrijednost (PDV-a). Nakon 2009. stopa nezaposlenosti ponovno raste.

Prosječna stopa nezaposlenosti (u skladu s definicijom ILO) u 2012. je dosegla 28%, dok zvanične brojke prelaze 43%. Nivo zaposlenosti u neformalnom statusu je veoma visok. Nekoliko je razloga kojima se može objasniti takvo prisustvo neformalnog sektora. Tu su ponajprije direktni porezi koji se plaćaju u vezi sa zvaničnim zaposlenjem, koji su relativno visoki (socijalni doprinosi iznose i do 41% bruto plaće, a na porez na dohodak u Federaciji BiH odlazi 10%, a u Republici Srpskoj 8%). Stopa ekonomske neaktivnosti osoba u radnoj dobi iznosi 56%. Nivoi nezaposlenosti u ruralnim područjima su i do 40% viši od onih u velikim urbanim centrima.

Procenat dugotrajno nezaposlenih (osoba koje su bez posla duže od 12 mjeseci) od 84% osoba ukazuje da su tome uzrok strukturni, a ne ciklični faktori. Nezaposleni, čini se, ne posjeduju vještine potrebne za zapošljavanje, dok kompanije nemaju potražnju za onim vrstama vještina i znanja koje posjeduju osobe koje su dugotrajno nezaposlene.

Djeca

Analize jasno pokazuju da su djeca koja žive u domaćinstvima u kojima je glava domaćinstva žena u daleko većoj mjeri izložena riziku od siromaštva i deprivacije, od one koja žive u domaćinstvima u kojima je glava porodice muškarac (23% u poređenju s 18%). Najveći razlog ovakvoj razlici je rodna nejednakost u prihodima. Udio žena u zarađenom prihodu iznosi tek 27%. Djeca koja žive u ruralnim područjima su u većem riziku.

Važno je istaknuti da je neuhranjenost djece u BiH značajno smanjena – sa 4,2 (2000.) na 1,6 posto (u 2006.), a realističan je cilj da se stepen neuhranjenosti djece mlađe od pet godina smanji na manje od 1% u 2015.  

Mladi

Populacija koju čine mladi ljudi u BiH se suočava s brojnim izazovima – ekonomskim, institucionalnim i socijalnim. Stopa aktivnosti mladih, koja u BiH iznosi 32,6% je znatno niža nego u zemljama Jugoistočne Evrope (62%) i EU 27 (70%). Stopa nezaposlenosti među mladima (u dobnoj skupini od 15 do 24 godine) u 2012. iznosila je više od 60%. Nedavna istraživanja pokazuju da bi više od 60% mladih ljudi u BiH bilo spremno napustiti zemlju kako bi našli zaposlenje.

Osobe sa invaliditetom

Procjenjuje se da 10% građana BiH ima neku vrstu fizičkog, senzornog, razvojnog, mentalnog ili emocionalnog onesposobljenja, dok na 30% ukupnog stanovništva, direktno ili indirektno, utječu posljedice ovih onesposobljenja - što samo po sebi predstavlja rizik od socijalnog isključenja. U stvari, većina ovih ljudi izloženi su izolaciji i nepotrebnoj patnji zbog stereotipa i zastarjelih praksi.

Siromaštvo i nezaposlenost utiče na brojne osobe s invaliditetom, a čak i oni koji imaju poslove često rade za minimalnu plaću. Gotovo dvije trećine ukupnog broja odraslih osoba s invaliditetom žive blizu ili ispod granice siromaštva. Značajne socijalne, obrazovne, ekonomske te fizičke i prepreke u smislu transporta većinu osoba s invaliditetom sprečavaju da uživaju svoja osnovna prava.

Po pitanju mjera javnih politika i ostvarenog napretka, potrebno je napomenuti da je u 2008. Vijeće ministara usvojilo Politiku u oblasti invaliditeta na osnovu koje su izrađene dvije entitetske strategije.

Romi

Romi su najveća od ukupno 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Najrealnije procjene za 2007. ukazuju da u BiH živi oko 76.000 Roma (2,2 od ukupnog procijenjenog stanovništva).

Romska populacija se tradicionalno suočava sa socijalnim isključenjem. Niska tjelesna težina i neuhranjenost su češće među romskom djecom naspram u drugih grupa (niska tjelesna težina je pet puta viša među Romima, 24,2% ih je umjereno neuhranjeno, dok ih je 12,1% teško neuhranjeno). 50% Roma je upisano u osnovno obrazovanje, dok ih je svega 2% obuhvaćeno srednjim obrazovanjem. Tek 3% Roma imaju stalno zaposlenje, a najčešći izvor njihovih prihoda uključuje  trgovinu sekundarnim sirovinama (29% Roma) te prosjačenje (19%), dok 76% Roma nikada nije pohađalo i nije završilo osnovnu školu. Stopa siromaštva među Romima je veoma visoka, 27% Roma u BiH živi u domaćinstvima u kojima je potrošnja po glavi domaćinstva ispod PPP ekvivalenta od 2,15 USD.

Zakon o zaštiti nacionalnih manjina je usvojen 2003., a dvije godine kasnije je usvojena državna Strategija Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma. U 2004. je izrađen Akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma i drugih nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, a usvojen je i Akcioni plan Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite. Istovremeno Vijeće ministara BiH je usvojilo odluku kojom se uspostavlja koordinacioni odbor zadužen za praćenje implementacije ovog Akcionog plana. Usvajanjem ovih akcionih planova, Bosna i Hercegovina je ispunila potrebne uslove kako bi se pridružila međunarodnoj inicijativi Dekada inkluzije Roma 2005.-2015.

Starije osobe

Starije osobe su u najvećem riziku od padanja ispod granice siromaštva, barem u smislu siromaštva koje se mjeri prihodima. Pravo na penziju u značajnoj mjeri smanjuje rizik od siromaštva, posebno za žene. Dvočlana domaćinstva, u kojima je barem jedna osoba starija od 65 godina i bez izdržavane djece su u 36,1% slučajeva siromašna. Ukoliko se u obzir uzmu samo žene, najsiromašnije žene su samice u starijoj životnoj dobi od 65 i više godina bez ikakvih prihoda. Penzijskim sistemom u BiH je obuhvaćeno 81% osoba starijih od 64 godine. Prosječna penzija u BiH je još uvijek veoma niska. Penzije nisu u skladu sa promjenama torškova života te nejednakostima koje su se pojavile među korisnicima. Među povratnicima, značajnu grupu predstavljaju starije osobe bez izvora prihoda i podrške porodice. Mnogi od njih nisu ostvarili mogućnost na penziju.

Merhamet Bihać dobio pravdu!

Nakon deset godina pravosudne borbe sa Merhametom Sarajevo oko prava na naziv i žig, Merhamet Bihać je dobio pravnu bitku kojom je dokazao nelegitimno korištenje imena Merhameta Bihać od strane istoimene organizacije sa sjedištem u Sarajevu, a koja na području općine Bihać djeluje već nekoliko godina, koristeći isti naziv i žig kao i ova organizacija. Kako se navodi u presudi „Regionalnom Merhametu Bihać" koji već nekoliko godina nesmetano djeluje pod tim nazivom, zabranjuje se daljnja upotreba ovog imena i žiga jer se isti nalazi u intelektualnom vlasništvu Merhameta Bihać čiji je predsjednik Fikret Draganović. Dalje se navodi kako je tuženi dužan da u registru udruženja građana kod Ministarstva pravde USK izvrši promjene imena svoga udruženja na način što će iz istog izbrisati naziv „Merhamet". Međutim, kako kaže Draganović na sprovođenje presude se još uvijek čeka, jedino što je Merhamet Bihać ostvario jeste novčana odšteta koju je ovih dana dobio na svoj žiro-račun u visini od 9.853 KM što je također dio odluke Vrhovnog suda u njegovoj presudi povodom ovog slučaja.

" Mi nismo nikad prestali vjerovati u pravnu državu i evo konačno smo se uvjerili u njeno postojanje. Država je putem svojih pravosudnih instanci kazala da smo mi ipak u pravu, što po nama predstavlja veliku pobjedu prava. Ovo je dokaz kako je Merhamet Sarajevo godinama uzalud trošio narodni novac kako bi dokazao nešto što je nedokazivo. Merhamet Bihać koji je ovih dana inicirao udruživanje svih merhameta na području Unsko-sanskog kantona u Regionalni Merhamet USK, nije nikakva privatna organizacija ili društvo jednog lica kako se to godinama prikazivalo u ovdašnjoj javnosti", ističe Fikret Draganović predsjednik Merhameta Bihać.

Banja Luka: Kako osigurati jedinstvo bošnjačkih partija na izborima u RS-u !

U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" i Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda, 21 februara 2014.godine  u Banjoj Luci održana konferencija "O načelima i metodama vođenja bošnjačke politike na teritoriji RS-a".

Namjera skupa da na jednom mjestu kroz prisustvo predstavnika akademske zajednice, privrednika, političara iz institucija RS i vjerskih dužnosnika razgovara o metodama i načinima političkog nastupa Bošnjaka na izborima u manjem bh entitetu Republici Srpskoj.

Na Konferenciji je prisustvovao i potpredsjednik SDD Merhamet Bosne i Hercegovine  Spahić Jasmin koji je dao i svoje mišljenje i rekao : Povratnici u manji bh entitet žive na rubu propasti kako politički tako i ekonomski. U institucijama entiteta ,povratnika radi ispod 2 %, da svakim danom mladi ljudi žele otići iz BiH, da sve više idemo u nestanak. Politika Sarajeva ne čini ništa ka boljem položaju povratnika u smislu pronalaženja načina u otvaranju novih radnih mjesta, da Zakon član.3 lokalne uprave i samouprave se ne sprovodi i da nema političkog pritiska Lidera kojima je Bosne puna usta... Smatram kao čovjek da podjela Motokultivatora ili davanja ulja i brašna ne riješava probleme povratnika, več ih samo gura u veću bijedu i siromaštvo, nama trebaju RADNA MJESTA, povoljnije uslove za otvaranje vlastitog biznisa i školovanje djece koja su budućnost ove zemlje , samo to može popraviti stanje Bošnjaka-povratnika u manji bh entitet. Sarajevo je zaboravilo na probleme Bošnjaka, jer im to nije interes, osim kad treba dati glas i zauzeti funkcije. Dajte ljudima posao i njegova prava i problemi će biti riješeni. Ako nema Bošnjaka u RS-u , nema ni Bosne i Hercegovine.

Zakljućeno  je  da je "imperativ jedinstven nastup Bošnjaka na izborima u RS-u, te da nijedna od bošnjačkih političkih partija ne smije postupiti neodgovorno, na način da razbije to jedinstvo".

SVJETSKI DAN SOCIJALNE PRAVDE!

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. februra  nakon što su tu odluku jednoglasno podržale 192 članice Ujedinjenih naroda na Općoj skupštini u novembru 2007. Opća skupština prepoznala je potrebu ujedinjavanja snaga međunarodne zajednice za iskorjenjivanje siromaštva, kako bi porasla zaposlenost i dostojanstvo rada, jednake mogućnosti i pristup blagostanju i pravdi za sve muškarce i žene, stoji u priopćenju iz Ureda pučke pravobaniteljice.

“Svrha obilježavanja Svjetskog dana socijalne pravde jest preuzimanje odgovornosti za ostvarenje “društva za sve“, a plan aktivnosti za promociju socijalne pravde treba se ostvarivati na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini i uključivati promicanje jednakosti u plaćama, dostupnosti sredstava i istih mogućnosti.”

Međunarodna organizacija rada je u lipnju 2008. godine usvojila Deklaraciju o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. “Deklaracija stavlja punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad u središte gospodarskih i socijalnih prilika te afirmira četiri strateška cilja: promicanje zaposlenosti stvaranjem održivog institucionalnog i gospodarskog okružja, razvoj i jačanje mjera socijalne zaštite, promoviranje socijalnog dijaloga i tripartizma, poštivanje temeljnih načela i prava na rad,” kaže se u priopćenju.

Socijalna prava su danas ugrožena, objektivnim utjecajem ekonomske krize, ali i posljedicama reformskih procesa pri kojima su na udaru štednje javni sektor i razina pružanja javnih usluga, upravo onih koje su zadaća socijalne države. “Beskućnicima se treba osigurati bolja socijalna integracija, a starijim i nemoćnim osobama bolja socijalna zaštita, koja između ostalog uključuje i dostupnost potpore u vlastitom domu, putem raznih socijalnih usluga.

BUDIMO RUKA SPASA!

Najveca zelja MDD Merhamet-a Bosanska Dubica bila bi da se izgubi potreba za njezino postojanje. Da nebude vise onih kojima je skupljanje i podjela pomoci potrebna. Ali stanje danas u nasoj zemlji je upravo obrnuto. Sve je vise onih kojima je pomoc potrebna jer Bosna i Hercegovina je najsiromasnija zemlja u Evropi. Zato postojanje MDD Merhamet-a je nužda i prijeka potreba u pružanju pomoći shodno svojim mogućnostima. Postojimo zahvaljući dobrim ljudima koji nam pomažu. Neka Uzvišenih nagradi sve one koje nam pomognu. Potrebe su svaki dan sve veće i veće.

Svi Vi koji možete pomoći projekat Narodna kuhinja "Život" , možete pomoći na slijedeći način : 

Uplate iz inostranstva:
Raiffeisen bank DD Bosna i Hercegovina
SWIFT CODE: R2BABA2S
IBAN CODE: BA391610450061740052
MDD MERHAMET K.DUBICA
Broj žiro-računa: 1610450061740052 

MISLI I ČINI DOBRO!!!

Ef Kupinić u radnoj posjeti Merhamet-u !

Dana 15.02.2014.godine Glavni imam Midhet ef Kupinć Džemata "Pravi put" iz Enns-a Austrija pojestio je MDD Merhamet Bosanska Dubica i razgovaro s predsjednikom Spahićem o aktivnostima, projektu Narodna kuhinja "Život" te ostalim projektima Merhamet-a!

Predsjednik Spahić je upoznao ef Kupinića o položaju povratnika, problemima s kojima se susreću te što je najpotrebnije za Narodnu kuhinju "Život". 

Ef.Kupinić je izrazio svoju spremnost na saradnju i pomoć MDD Merhamet-u i projektu Narodna kuhinja "Život" u skorije vrijeme. 

Merhamet uključen u projekat "Narodni hljeb".

Projekat «Narodni hljeb», koji sprovode opština Bosanska Dubica, Centar za socijalni rad, dubički pekari i mlinari biće realizovan i ove godine.

Projekat je pokrenut 2009.godine sa namjerom da se osnovne životne namirnice, hljeb i brašno ,učine dostupnijim ugoženim stanovnicima, a promjena je do sada bilo samo u broju korisnika.

Na evidenciji Centra za socijalni rad trenutno se nalazi 29 korisnika za hljeb, 56 korisnika koji preuzimaju bonove za brašno na mjesečnom nivou, i 25 korisnika za brašno koji bonove preuzimaju svaki drugi mjesec.

U Udruženju penzionera  bonove za hljeb koristi 20 korisnika, a 20 korisnika iz ove kategorije preuzima i  bonove za brašno svaki drugi mjesec.

Muslimansko dobrotvorno društvo «Merhamet» mjesečno dobija 800 bonova za hljeb, koji ne dobijaju socijalno-ugroženi korisnici lično, nego se ova namirnica koristi svakodnevno u Narodnoj kuhinji «Život».

U projektu učestvuju četiri pekare - Grandkomerc, Simil, Marić i Ekolajn i jedan mlin – Jelena.

Za finansiranje projekta «Narodni hljeb» sa računa Centra za socijalni rad ove godine biće ukupno izdvojeno 19 hiljada maraka.