30. ruj 2011.

Anketa o miru i aktivnostima izgradnje mira u BiH

TPO Fondacija unutar projekta "Žene, mirotvorstvo i pomirenje u BiH" provodi baseline studiju kojom želi detektirati mirotvorke i ispitati stavove o miru i aktivnostima izgradnje mira u BiH, s naglaskom na ulozi žena.

Istraživanje stavova građana/ki već je provedeno i analiza razultata je u toku. Istraživanje stavova NVO aktivista/kinja bit će provedeno putem web upitnika koji je postavljen na web stranici TPO fondacije, i može se naći na sljedećem linku http://anketa.tpo.ba/.


Stavovi NVO aktivista/kinja u provedbi baseline studije su nam izuzetno značajni te bismo cijenili ukoliko odvojite vrijeme i ispunite naš upitnik. Također bismo vas zamolili da ovaj upitnik proslijedite svim aktivistima/kinjama za koje mislite da bi mogli/e biti zainteresovani/e za učešće u našem istraživanju.

Projekat: "Žene, mirotvorstvo i pomirenje u BiH" ima za cilj osvjetljavanje uloge bosanskohercegovačkih heroina koje rade na izgradnji mira i pomirenja u zadnjih 20 godina, a koje vlasti i javnost nisu na odgovarajući način prepoznali te zabilježili njihova zalaganja i uspjehe. U toku realizacije projekta, TPO Fondacija namjerava zabilježiti priče o mirotvorkama, koje će potom biti analizirane, objavljene i korištene za osnaživanje budućih generacija u BiH u promicanju mira i sigurnosti za sviju, a naročito za marginalizirane i obespravljene grupe ljudi.

MDD "Merhamet" Bosanska Dubica podsjeća:Svjetski dan starijih osoba

Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet" Bosanska Dubica  podsjeća na Svjetski dan starijih osoba, 1. oktobar, koji se širom svijeta obilježava u čast poštovanja i brige za stare.

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.

"Ovaj dan je prilika da se i glasnije progovori o pravima ljudi koji čine sve veći postotak stanovništva, a čiji su socijalni položaj i životne prilike često vrlo teški, u nekim slučajevima ispod dostojanstva čovjeka".

Za socijalno ugrožene u RS-u nema subvencije struje

U RS-u nisu predviđena sredstva za subvenciju električne energije socijalno ugroženim kategorijama.

Zgrada Vlade RS
Iako se danas Vlada RS-a pohvalila, kako navode, dobrim rezultatima poslovanja "Elektroprivrede RS", ministar industrije, energetike i razvoja RS Željko Kovačević kategoričan je da se ni iz sredstava dobiti tog javnog perduzeća neće izdvojiti novac za subvencije struje penzionerima s najnižim primanjima, te primaocima socijalne pomoći.

 
“Nema sredstava za ovu kategoriju stanovništa i ne možemo ih osigurati do kraja godine”, naveo je Kovačević.

Istovremeno je rekao da je Vlada RS-a konstatirala da je Mješoviti holding "Elektroprivreda RS", Matično preduzeće AD Trebinje, u prvih šest mjeseci ove godine uspješno poslovalo, ostvarivši bruto dobit od 34,9 miliona maraka.

Međutim, ostvareni ukupni prihodi za prvih šest mjeseci u iznosu od 309 miliona ne prati rast proizvodnje i za dva posto je manji u odnosu na isti period lani.

“Ostvarena proizvodnja električne energije je manja u ovoj godinu u odonosu na 2010., jer je prošla godina bila izuzetno povoljna u oblasti hidroloških uslova”, naveo je Kovačević na pres-konferenciji u Banjoj Luci.

28. ruj 2011.

Posjeta Ministarstvu lokalne uprave i samouprave RS.

Ministar uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srpske, Lejla Rešić i pomoćnik ministra za resor lokalne samouprave, Milanka Šopin, danas su razgovarale sa potpredsjednikom SDD  „Merhamet“ u BIH Jasminom Spahićem te Narodnim poslanikom u Parlamentu RS g-din Senadom Bratićem, oko provođenja javnog konkursa, koji raspisuje ovo ministarstvo, a  tiče se  dodjele sredstava ovim organizacijama.

Po riječima ministrice Rešić, pune tri godine iz republičkog budžeta se izdvaja dio sredstava za pomoć  humanitarnim organizacija  „Merhamet“ u Srpskoj te udruženjima koja okupljaju civilne žrtve rata. „ Ove godine za njih će biti izdvojeno  200.000 KM.Nakon završenog konkursa razmotrićemo sve zahtjeve, a Vlada će, potom, izvršiti raspodjelu sredstava“ rekla je mnistrica Rešić i dodala da će novčana pomoć biti utrošena namjenski, za brojne projekte. Sredstva će, najvjerovatnije biti dodjeljena u trećem i četvrtom kvartalu ove godine.

27. ruj 2011.

Održana redovna sjednica Upravnog odbora

U ponedjeljak 26.septembar.2011.godine u 18 h održana je redovna sjednica Upravnog odbora MDD "Merhamet-a" Bosanska Dubica.












Na sjednici Upravnog odbora razmatrane su slijedeće tačke dnevnog reda:
  • Izvještaj o radu predsjednika MDD "Merhamet" B.Dubica.
  • Finansijski izvještaj za period od 01.04/31.08.2011.god.
  • Izvještaj sa sastanka Unije za održivi povratak i intergracije u BIH.
  • Izvještaj sa sastanka Ministrastva pravde BIH.
  • Razmatranje situacije i plan riješenja.
  • Donošenje zaključaka o prijedlozima odluka za dalji rad.
  • Pitanja članova UP predsjedniku.
  • Tekuća pitanja.

Nakon što je predsjednik MDD "Merhamet" Bosanska Dubica Jasmin Spahić predložio  dnevni reda članovi UO MDD "Merhamet-a" Bosanska Dubica su jednoglasno  prihvatili  te krenuli u rad. Sjednica Upravnog odbora završila je u 20 i 30 h.

24. ruj 2011.

IBRAHIMU HATIPOVIĆU (IBRI) - HITNO POTREBNA POMOĆ ZA LIJEČENJE!!!

HITNO!!! HITNO!!! HITNO!!!
IBRAHIMU HATIPOVIĆU- IBRI
HITNO POTREBNA POMOC ZA LIJEČENJE

Naš Dubicanac Ibrahim Hatipovic, kojeg svi znamo pod imenom Ibro, je obolio.Operisan je u Bos.Gradisci 22. Septembra 2011. godine. Za lijecenje mu je potrebna nasa finansijska pomoc. Ibro je sin Mevlide i poznatog dubickog sportiste, fudbalera i trenera FK "Borac", Ejuba Hatipovica, poznatijeg pod nadimkom "Piko". Hatipovici žive u Bos.Dubici u Ul. Petrinja (sada Ul. majora Milana Tepica) i mi ih znamo kao radnu, cestitu i humanu porodicu.
Molimo sve Dubicane u svijetu, komšije i prijatelje Dubicana, da prema svojim mogucnostima pomognu .
Posebno se obracamo Klubovima dubicana u svijetu i molimo celne ljude klubova da upoznaju svoje clanove sa ovim slucajem, prikupe sredstva za lijecenje našeg Ibre i što prije ih dostave direktno familiji .
Vjerujemo dragi Dubicani da cete i ovom prilikom pokazati svoju dokazanu humanost i pomažuci svoje bliske i drage oplemeniti svoju dušu. Budimo jedni pored drugih, ostanimo zajedno!!!


Evo i broj konta na koji mozete poslati direktno pare:
RAIFEISEN BANK BOSNA I HERCEGOVINA
SWIFT CODE RZBABA2S
IBAN CODE BA391612450010777122
HANIFE HATIPOVIC UL:MAJORA MILANA TEPICA BR:1 Bos.Dubica

Direktan broj tel od Pike je 0038752416687

21. ruj 2011.

Preminula naša draga nikad zaboravljena Jasmina Idrizović.

Jutros oko 04 h, preminula ja naša draga sugrađanka Jasmina Idrizović u 19 godini života.

Đzenaza biće obavljena dana 22.09.2011.godine na Urijama  u 14 h, neka joj Uzvišeni Allaha dž.š podari Đzenet, a porodici sabur i strpljenje.

Osuđeni učestali napadi na Sefer-begovu džamiju u Banja Luci!

Međureligijsko vijeće u BiH izrazilo je danas zabrinutost učestalim kršenjem prava na slobodu vjere, u čiji sastav ulazi i pravo na obavljanje vjerskih obreda, a posebno je zabrinuto činjenicom da se napadi na Sefer-begovu džamiju u Banjoj Luci vrše u vrijeme molitve, dok se vjernici nalaze u džamiji.

Naime, Međureligijsko vijeće u BiH primilo već šestu prijavu o napadu na Sefer-begovu džamiju, koji se desio 15. septembra u vrijeme kada su vjernici klanjali akšam-namaz.

U današnjem saopćenju Vijeće najoštrije osuđuje učestale napade na ovu džamiju kao i na sve vjerske objekte, vjerske službenike i vjernike.

Apelirali su na organe vlasti Banja Luke, da shodno članovima 5. i 6. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica, omoguće slobodno ispovijedanje vjere i zaštite ovo, zakonom zagarantirano pravo.

''Zahtijevamo od policijskih organa da otkriju počinioce ovih krivičnih djela raspirivanja vjerske mržnje, a od Tužilaštva tražimo da ova djela procesuira'', navodi se u saopćenju Međureligijskog vijeća u BiH.

Međunarodni dan mira: Poziv na mir, suživot i razumijevanje

Nevladina organizacija “Mreža za izgradnju mira”danas je na Trgu djece Sarajeva svečano obilježila 21. septembar, Međunarodni dan mira pod nazivom “Izaberimo mir zajedno”.
Obilježavanje Međunarodnog dana mira ima za cilj promovirati važnost mirovnog aktivizma u Bosni i Hercegovini, kao i važnost bavljenja ovom problematikom.
Za Dan mira dodijeljene su tri nagrade, za jedan likovni i dva literarna rada, a nagrađene su Hana Salkić iz OŠ “Čengić-Vila”, Ana Prkić iz KŠC Srednja medicinska škola, te Ismira Hadžić iz Udruženja građana porodica nestalih osoba “Istina Kalinovik 92″.
“Mreža za izgradnju mira nastoji usmjeriti se ka dugoročnom povećanju sposobnosti cijelog bh. društva da se ophodi s različitostima i sukobima na konstruktivan i nenasilan način te stvoriti okvir za zajedničko djelovanje nevladinih organizacija, lokalne uprave i samouprave, poslovnog sektora, medija i državnih institucija”, rekla je generalna menadžerica Nansen dijalog centra Sarajevo Ljuljeta Goranci-Brkić.
Prezentacijom svojih aktivnosti mirovni aktivisti su poslali poruku mira i pozvali sve građane i građanke Bosne i Hercegovine i svijeta na mir, suživot i razumijevanje.
Međunarodni dan mira obilježava se diljem svijeta 21. septembra. Rezolucijom UN-a iz 2001. godine ovaj datum određen je danom nenasilja i prekida neprijateljstava u svijetu.

Predsjednik MDD "Merhamet-a" Bosanska Dubica Jasmin Spahić susreo se sa predsjednicom SO Prijedor prim.dr.Azrom Pašalićem

U Prijedoru predsjednik MDD "Merhamet" Bosanska Dubica Jasmin Spahić susreo sa predsjednicom Skupštine opštine Prijedor prim.dr. Azrom Pašalić.

Predsjednik Spahić je upoznao predsjednicu SO prim.dr. Azru Pašalić o aktuelnim projektima, aktivnostima i pripreme oko otvaranja Narodne kuhinje "Merhamet" te položaju povratnika u Bosansku Dubicu, te konstatovali da treba što hitnije krenuti u proces pomoći povratku na području Republike Srpske, te više angožovanja Vlade FBIH, kada je u pitanju održivi povratak.

Nakon razgovora predsjednik Spahić uručio je zahvalnicu prim.dr.Azri Pašalić za njen doprinos u pomoći MDD "Merhamet-u" Bosanska Dubica, te izrazio veliko hvala na saradanji, i pružanju moralne i svake druge pomoći.


17. ruj 2011.

Humanitarni bazar za izgradnju “Roditeljske kuće”

U subotu je od 12 do 17 sati Centar za edukaciju i istraživanje “Nahla“ u okviru svog “Dana otvorenih vrata 2011″ organizovao humanitarni bazar za izgradnju Roditeljske kuće na Jezeru.
Posjetitelji su kupovinom nakita, unikatnih rukotvorina, kaligrafskih radova i hrane iz internacionalne kuhinje dali svoj doprinos izgradnji smještaja za roditelje djece oboljele od malignih bolesti.
Kao organizacija koja već 12 godina kroz svoj rad inspirira i osnažuje žene CEI “Nahla“ je organizovala “Dan otvorenih vrata” kako bi svojim sugrađankama i sugrađanima predstavili brojne mogućnosti koje nude za edukaciju, lično i profesionalno usavršavanje te psihološku pomoć i podršku.


Hutba: Pružanje pomoći drugima

Sva zahvala pripada Allahu dž.š. neka je salavat i selam na Njegovog posljednjeg Poslanika Muhameda a.s., na njegovu časnu porodicu, časne ashabe i na sve one koji ga budu slijedili do Sudnjeg dana.
 
Kao što vidimo iz citiranog ajeta i hadisi Šerifa tema današnje hutbe je pružanje pomoći drugima ukoliko smo u stanju. Kao što znamo, draga braćo, musliman nije samo opterećen svojim vlastitim interesima, niti je daleko od svijeta i života. Pružajući pomoć drugima, on razumjeva značenje ljudskosti u društvu u kome živi.

 
Allah dž.š. u ajetu kojeg sam citirao kaže:
 
وَتَعَاوَنُواْ عَلَى الْبرِّ وَالتَّقْوَى وَلاَ تَعَاوَنُواْ عَلَى الإِثْمِ وَالْعُدْوَانِ وَاتَّقُواْ اللّهَ إِنَّ اللّهَ شَدِيدُ الْعِقَابِ
 
''Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i pokornosti Allahu, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu, i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava.'' (Al-Maide, 2.)
 
Iz ovog citiranog ajeta vidimo naredbu da pomažemo ljudima, i to na razne načine, kako materijalno tako i na druge načine. Kako se kaže u ovome ajetu, ako ništa ne možemo da ih bar odvraćamo od grijeha. Svaku zajednicu čine jedinke koje se solidarišu u teškoćama, oslanjajući se jedna na drugu u nevolji i krizama. Zato Islam traži da muslimani budu jedno tijelo, koje prožimaju osjećaji i interesi.
 
U jednom hadisu Božiji Poslanik a.s. kaže:''Primjer muslimana u njihovoj ljubavi i pažnji, sličan je organizmu, čiji dijelovi podjednako osjećaju, kada oboli bilo koji od njih.'' Iz ovog hadisa jasno i precizno vidimo kakvi trebaju biti muslimani.
 
U jednom Kur'anskom ajetu Allah dž.š. naziva vjernike zaštitnicima drugih vjernika kako se kaže: 
وَالْمُؤْمِنُونَ وَالْمُؤْمِنَاتُ بَعْضُهُمْ أَوْلِيَاء بَعْضٍ
 
''Vjernici i vjernice su zaštitnici jedni drugima.'' (sura Tevbe, 71.)
 
No, draga braćo, šta mi muslimani danas radimo jedni drugima: odmažemo, svađamo se, zavidimo jedni drugima, radimo neke stvari koje idu na štetu drugim muslimanima, pomažemo druge koji mrze vjernike. Draga braćo, čemu to vodi, čemu drugom nego propasti i nestanku muslimana.
 
U hadisu Šerifu kojeg sam citirao u hutbi Božiji Poslanik a.s. je istakao što nam umanjuje iman i što nas ne čini pravim vjernikom. 
U tom hadisu se kaže:
  
                                                                لاَ يُؤْمِنُ أَحَدُكُمْ حَتَّى يُحِبَّ لأَخِيهِ مَا يُحِبُّ لِنَفْسِهِ 
 
''Ni jedan od vas nije pravi vjernik sve dotle dok ne bude želio svom bratu ono što želi sam sebi.'' (Buhari)
 
Musliman želi svakom onakvu sreću i dobro kakvu želi sam sebi. Kao što smo rekli muslimanska zajednica je kao jedno tijelo, pa kako god jedna ruka tijela ne može pomisliti zlo drugoj ruci tog tijela, tako i musliman ne smije da želi kakvo zlo svom bratu muslimanu. Ne smije mu čak želiti ni manje dobro nego li sebi.
 
Draga braćo, musliman je dužan da želi i nemuslimanima svako dobro kao i sebi, jer u drugoj predaji stoji da cijelom svijetu treba željeti ono što želimo sebi, jer svi smo mi ljudi od kosti i mesa, samo što su oni zanijekali Allaha dž.š, a zato će oni, draga braćo, sigurno biti kažnjeni.
 
Božiji Poslanik je govorio i o nagradama za one koji pomažu drugima. U jednom hadisu on kaže: ''Ko se nađe pri ruci svome bratu kada mu bude potrebno, Allah će se naći. Ko od svog brata muslimana otkloni nevolju na ovom svijetu Allah će njemu otkloniti nevolju na Sudnjem danu. Ko pokrije manu svog brata Allah će njegovu pokriti na Dan Sudnji.''
 
Musliman osjeća bolove i nastoji koliko god može da ih olakša. On čuje zov nemoćnog i slabog. Poslanik kaže: ''Smiluj se onima koji su na zemlji pa će se i nama smilovati oni koji su na nebesima.''
 
U pružanju pomoći musliman polazi redom, koji je postavio Allah dž.š. Najpreči kojima je potrebna njegova pomoć su rodbina i bližnji, zatim zajednica i onda svi ostali ljudi. Pomaganje rodbine je veliko dobro, koja se muslimanu, draga braćo, vraća na oba svijeta.Kako se kaže u hadisu: ''Koga raduje da živi u izobilju i da se dugo spominje nek pomaže rodbinu.''
 
Pravo komšije, draga braćo, je takođe utvrđena obaveza, koju je musliman dužan da izvršava, čineći mu dobro, pazeći ga i pomažući ga, ako je potreban. Sam Muhamed a.s. je isticao pravo komšije i svetost komšijskih odnosa govoreći: ''Džibril (melek) mi je toliko govorio o pravima komšije, tako da sam pomislio da će komšija nasljeđivati komšiju.''
 
Vrijeme u kojem živimo pokazuje da su se ljudi zabavili sobom, a u mnogo slučajeva zaboravili su na svoje bližnje, komšije i prijatelje. Ono što danas u velikoj mjeri nedostaje mnogima jeste ljubav u ime Allaha, samo radi Njega i Njegovog zadovoljstva. To je ljubav koja nema primjesa interesa, strasti i nije prouzrokovana rodbinskim vezama. Dakle, čista ljubav koju Allah dž.š. spušta u srca vjernika.
 
Muhamed a.s. kaže: ''Uistinu će Uzvišeni Allah reći na Sudnjem danu: ''Gdje su oni koji se međusobno volješe u ime Moje Veličanstvenosti? Danas ću ih natkriti svojim hladom na Dan kada nema drugog hlada osim Moga hlada.'' (Muslim) Kako možemo vidjeti posebne su nagrade za one koji se vole radi Allaha, a ne zbog nekih ovodunjalučkih interesa.
 
Sve ima svoj razlog, kao što u Kur'anu Allah govori
 
وَلَا تَسْتَوِي الْحَسَنَةُ وَلَا السَّيِّئَةُ ادْفَعْ بِالَّتِي هِيَ أَحْسَنُ فَإِذَا الَّذِي بَيْنَكَ وَبَيْنَهُ عَدَاوَةٌ كَأَنَّهُ وَلِيٌّ حَمِيمٌ وَمَا يُلَقَّاهَا إِلَّا الَّذِينَ صَبَرُوا وَمَا يُلَقَّاهَا إِلَّا ذُو حَظٍّ عَظِيمٍ 
 
''Dobro i zlo nisu isto, zlo uzvrati dobrim pa će ti i neprijatelj prisni prijatelj postati. To mogu samo strpljivi, to mogu samo sretni.'' (Fussilet, 34,35)
 
Kvalitet i količina dobrog djela nije presudno važna, koliko je važna namjera onoga ko ga čini. Zato Poslanik a.s. kaže: ''Namjera vjernika je bolja od njegovog djela.'' U drugom hadisu kaže: ''Ne potcjenjuj ništa od dobrog djela, makar žednog napojiti, dati nekom špagu, nanulu, skloniti s puta što ljudima smeta, sresti brata nasmijana lica, poselamiti ga i biti ljubazan prema osamljenima, potištenima na zemlji''. (Ahmed, Ebu Davud)
 
Draga braćo, ne uznemiravajući nikoga svojim govorom, mislima i djelima ti dijeliš sadaku svima. Dakle dijeliš i kada nemaš šta podijeliti. A zamisli kad si još u situaciji pomoći drugima i dati nešto materijalno. Tako je jednom prilikom Poslanik a.s. rekao, a prenosi Ebu Musa el-Ešari: ''Svaki musliman dužan je dati sadaku!  A ako nema neka odustane od lošeg, to mu je sadaka.'' (Buhari, Muslim)
 
Draga braćo, jedan istinski musliman ne laže, niti podupire nekog da laže. On ne govori nikom iza leđa, niti bilo koga ismijava. Njegovo srce je oslobođeno od mržnje, zavidnosti ili zlobe. On je pun ljubavi prema svim Allahovim stvorenjima. Vjernik je skroman i daleko od uzdizanja i oholosti. On pomaže, shodno svojim mogućnostima, svima kojima je potrebna njegova pomoć.
 
I draga braćo, završio bih sa hadisom Resulullaha u kome je jasno odredio kakvi muslimani trebaju biti; kaže se: ''Nemojte jedan drugom zavist činiti, nemojte jedan drugog varati, nemojte naljutivši se – jedan drugom leđa okrenuti, nemojte se jedan nad drugim u prodaji nadmetati, i budite o Božiji robovi prava braća. Musliman je brat muslimanu. Neće mu nasilje činiti, neće ga napustiti, neće ga lagati, neće ga poniziti. ''pobožnost je ovdje'' tada je rekao Poslanik a.s. pokazujući na svoja prsa i to ponovio tri puta. Dosta je čovjeku zla i sramota da ponizi svog brata muslimana. Jedan musliman je haram drugom muslimanu, i njegov život, i njegov imetak i njegova čast. (Muslim)
 
Da nam Uzvišeni Allah dž.š. podari snage i plemenitosti da i mi pomažemo drugima, onako kako On to nama čini, i da nas uputi na pravi put, i da budemo od onih za koje je Uzvišeni Allah dž.š. rekao: ''Za njih straha nema i ne treba da se žaloste''. Amin!

.
 

Održana humanitarna aukcija Srce za Japan

21.600 KM donirano Ambasadi Japana za pomoć Vladi Japana.
 
Sinoć je u Sarajevu, u Rezidenciji Konak, održana humanitarna aukcija ''Srce za Japan'' za pomoć narodu Japana pogođenom zemljotresom i cunamijem u martu ove godine. Humanitarnu aukciju, iniciranu od strane kompanije SONY u Bosni i Hercegovini, podržali su Udruženje likovnih umjetnika BiH i agencija McCann Erickson Sarajevo.

Na aukciju su pozvani predstavnici diplomatskog kora u BiH, predstavnici političkog, kulturnog i javnog života, te mnogobrojne kompanije. U utrci za ponosne vlasnike umjetničkih djela našli su se, između ostalih, gradonačelnik Grada Sarajeva Alija Behmen, zamjenica predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva Tatjana Ljujić-Mijatović,  predstavnici USAID-a, Ambasade Kuvajta i Ambasade Azerbejdžana, te predstavnici kompanija Stanić Trade, Bosna Sunce Osiguranje, Tehnomarket i mnogi drugi.

U aukciji je prodato 13 umjetničkih djela renomiranih bosanskohercegovačkih umjetnika. Sav prihod, u iznosu od 21.600 KM, doniran je Ambasadi Japana u Bosni i Hercegovini za Vladu Japana. U ime Ambasade Japana, goste je pozdravio zamjenik šefa misije u Ambasadi Japana gospodin Hitoshi Kawahara. On je izrazio ogromnu zahvalnost svim građanima BiH koji su pružili pomoć tokom i nakon nedaća koje su pogodile njegovu zemlju.

Projekat ''Srce za Japan'' je jedan u nizu humanitarnih projekata kojima je agencija McCann Erickson Sarajevo dala veoma značajan doprinos. "Svi smo svjedočili neopisivim nedaćama koje su zadesile Japan. Smatram da je velika čast za našu agenciju i sve suradnike i partnere na ovom projektu da smo bili u mogućnosti barem malo pomoći hrabrom i plemenitom narodu Japana. Posebno zahvaljujem uglednim umjetnicima koji su svojim donacijama omogucili ovu aukciju", izjavio je gospodin Zoran Ivančić, generalni direktor agencije McCann Erickson Sarajevo.

''Izuzetno nam je zadovoljstvo što je kompanija SONY dio ovog projekta i što ćemo svi zajedno poslati poruku narodu Japana da među Bosancima i Hercegovcima, ali i onima koji samo trenutno žive u našoj zemlji, imaju iskrene prijatelje. Zahvalio bih se svima koji su podržali ovaj projekat, organizacijski ili kupovinom umjetničkih djela'', riječi su gospodina Enisa Šoškića, predstavnika kompanije SONY.

Na aukciji su bila ponuđena djela istaknutih bosanskohercegovačkih umjetnika Muhameda Ćeifa, Amele Hadžimejlić-Kećo, Irfana Handukića, Seida Hasanefendića, Zorana Hercega, Ahmeta Ibukića-Amija, Fikreta Libovca, Hamzalije Muhića, Admira Mujkića, Mehmeda Muratovića, Edina Numankadića, Salima Obralića, Affana Ramića, Fuada Topčagića, Fra Petra Perice Vidića, Munira Vejzovića, Mehmeda Zaimovića.

Najveća stopa smrtnosti djece na svijetu u Somaliji

MOGADISHU - Somalija je država s najvećom stopom smrtnosti djece ispod pet godina na svijetu. Stopa smrtnosti djece u Somaliji je 2010. godini iznosila 180 na 1.000 rođene djece, stoji u izvještaju UNICEF-a u petak. U Somaliji dolazi do stalnih konflikta i nedavno je proglašena glad, prenio je CNN. Ujedinjene nacije (UN) proglasile su glad u šest...
... regija Somalije, uključujući i glavni grad Mogadishu.

Na Rogu Afrike potrebna je pomoć za oko 12 miliona stanovnika. Somalija je najgore pogođena.

- Čak i prije ove krize, jedan od šestero djece je umiralo prije svog petog rođendana. Sada očekujemo da će ovaj broj biti puno veći. Nema sumnje da je Somalija jedno od najgorih mjesta za djecu, rekla je Rozanne Chorlton, predstavnica UNICEF-a u Somaliji.

16. ruj 2011.

Merhamet BIH počeo prikupljanje pomoći za gladne u Somaliji.

Uplata će se moći izvršiti na žiro-račun kod Vakufske banke d.d. Sarajevo
Upravni odbor Saveza dobrotvorni društva (SDD ) "Merhamet" BiH potvrdio je odluku o pokretanju humanitarnje akcije "Pomoć narodu Afrike" za pomoć ugroženom narodu Somalije, koja će trajati do kraja oktobra ove godine.

Uplata će se moći izvršiti na žiro-račun kod Vakufske banke d.d. Sarajevo, broj 1601 120000002395, poziv na broj 1601 120000035278 (za uplatu u KM) i poziv na broj 1601 120000035084 (za uplate u eurima).

Pomoć ugroženom narodu Somalije može se uplatiti i pozivom na humanitarni broj 090 292 001, a vrijednost poziva je 3 KM, kao i posredstvom "Merhametovih" kasa koje će biti postavljene u svim većim gradovima BiH.

Razmatrana je i mogućnost da se, u saradnji sa ministarstvima zdravstva Federacije BiH i kantona i kliničkim centrima u Sarajevu, Tuzli i Zenici, upute timovi naših ljekara u Somaliju, za šta postoji načelna spremnost direktora pomenutih kliničkih centara.

Jedna od mogućnosti jeste da se, uz podršku privatnih bh. preduzetnika, avionom iz Sarajevu u Somaliju transportuju lijekovi, dječija hrana i sredstva za higijenu, saopštio je danas "Merhamet".

Incident: Ramo Mehmedović isprovocirao Dodika

"TI SI PREDSJEDNIK takozvane Republike Srpske, genocidne tvorevine", dobacio je jedan prolaznik predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku tokom jučerašnjeg posjeta Sarajevu.

Navodno, radi se o građaninu Rami Mehmedoviću, kojeg je Dodikovo osiguranje odmah udaljilo.

"Ovo se ne bi moglo dogoditi u Banjoj Luci bilo kojem političaru. On omalovažava RS, pokušava da isprovocira. Mislite li da je ovo u redu, da ja dođem u Sarajevo i da me neko maltretira. Da RS zove takozvanom. Nije takozvana. Ona je Republika, mi je volimo i živimo za nju", kazao je nakon incidenta Dodik.

"Ja čak imam razumijevanja da je on ne voli, ali ne može meni doći ovdje i to govoriti", dodao je Dodik.

Do incidenta je došlo ispred sjedišta SDP-a u Sarajevu kad je medijima davao izjavu. Kazao je da je za neugodnost odgovorna Federalna policija koja je osiguravala skup.

Saučešće potpredsjednika SDD "Merhamet-a" BIH Spahića u povodu smrti akademika Ibrišimovića

Bosanska Dubica , 15. septembar 2011. - U povodu preseljenja na Ahiret jednog od najznačajnijih bošnjačkih književnika i utemeljivača Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) akademika Nedžada Ibrišimovića, Potpredsjednik SDD ”Merhamet-a” BIH Jasmin Spahić upućuje saučešće u svoje ime i u ime SDD ”Merhamet-a” BIH porodici rahmetli Ibrišimovića, njegovoj rodbini i prijateljima, te cijelom bošnjačkom narodu i svim građanima Bosne i Hercegovine. 

«Upućujemo dovu Uzvišenom Gospodaru da rahmetli Nedžadu oprosti grijehe i podari mu nagradu za njegov dugogodišnji hizmet svojoj vjeri i domovini! Svevišnjeg Gospodara također molimo da porodici rahmetli Ibrišimovića podari sabur. Iako je smrt kapija prema kojoj ćemo svi poći, ona nam je najbolja pouka! Ona nam je i prilika da zastanemo i prisjetimo se kako ćemo sa sobom na Bolji svijet ponijeti jedino naša djela, a djela naših velikana nas obavezuju da ih brižno čuvamo i prenesemo ih našim mladim generacijama. Jedan od takvih zasigurno je bio rahmetli akademik Ibrišimović kao predvodnik u borbi za očuvanje našeg kulturnog, vjerskog i nacionalnog identiteta," - kaže se u saućešću potpredsjednika SDD ”Merhamet-a” BIH Spahića

Jedan od najznačajnijih bh književnika, utemeljitelj BANU-a, akademik Nedžad Ibišimović preselio je na Bolji svijet jutros u 71. godini života. 
Akademik Nedžad Ibrišimović je rođen 20. oktobra 1940. godine u Sarajevu. Obavljao je funkciju predsjednika Društva pisaca Bosne i Hercegovine od 1993. do 2001. godine, a od 1995. do 1998. godine bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost "Život". Djela akademika Ibrišimovića prevedena su na mnogo svjetskih jezika, između ostalog,  na češki, turski, albanski, engleski, francuski, španski, njemački i italijanski jezik. Ibrišimović je bio član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANU BiH), jedan od utemeljivača Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), zatim PEN centra, kao i Udruženja likovnih umjetnika BiH.  Ibrišimović je dobitnik mnogobrojnih nagrada za svoj spisateljski opus. Za svoj roman "Ugursuz" dobio je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1969. godine, a njegov roman "Vječnik" višestruko je nagrađivan, između ostalog i godišnjom nagradom Udruženja izdavača i knjižara BiH 2005. godine. Nakon izlaska iz štampe romana "Vječnik" (2005.), Društvo pisaca BiH je Ibrišimovića kandidiralo za Nobelovu nagradu za književnost.

15. ruj 2011.

Srebrenica-zločin je zaboraviti zločin

(Povodom teksta Ivara Amundsena o Srebrenici pod naslovom: „16 godina kasnije: Civilizacijski poraz u Srebrenici")
Tragedija Srebrenice, kao i cijele Bosne uostalom, predstavlja neiscrpnu osnovu za različita, ponekad i potpuno suprotna viđenja uzroka bosanskohercegovačke ratne drame, ali i svega onog što su „vojnički" pohodi nosili sa sobom, pogotovo počinjenih zločina, masovnih egzodusa, definiranja administrativnih razgraničenja i drugih nedaća sa kojima se suočavala i dan danas suočava BiH. Problematiziranja karaktera rata, bosanskog otpora kao i borbe za očuvanje hiljadugodišnjeg državno-pravnog subjektiviteta i identiteta jedne zemlje, koja dolaze iz međunarodnih krugova su, u pravoj hiperprodukciji različitih opservacija, daleko najinteresantnija.
Vrlo zanimljiv tekst u tom smislu objavio je na stranicama „Oslobođenja"  počasni konzul Bosne i Hercegovine u Norveškoj Ivar Amundsen pod naslovom: „16 godina kasnije: Civilizacijski poraz u Srebrenici". Navodeći činjenicu da je američkom predsjedniku Billu Clintonu francuski kolega Francois Mitterand otvoreno rekao da 'Bosna neće postojati'", Amundsen se u tekstu nije libio da cijeli slučaj oko Bosne okvalificira kao klasičan primjer evropskog pristajanja na aparthejd. 
Naivnošću protiv lažnih razloga 
Ovakvo razmišljanje u osnovi predstavlja hrabro iznošenje stavova koji, međutim, treba to naglasiti, bosanskohercegovačkom javnom mnijenju nisu nepoznati, ali su u kontinuitetu, „silom prilika", bili jedna vrsta intimnog promišljanja, ali ne i zvaničan stav koji bi imao snažnije političke implikacije. Šta više takva promišljanja su, zbog naivnog uvjerenja i neosnovanih nada u promjenu takvih stavova o BiH, u domaćoj politici u pravilu potiskivana ili tretirana kao isključivo lična mišljenja pojedinih evropskih političara, nikako kao oficijelna politika bilo koje zemlje Starog kontinenta. Ta naivnost, koja se u domaćim političkim krugovima usiljeno predstavljala političkim lukavstvom, Bosnu je zasigurno puno koštala.
Što se Evrope tiče, odnos građen na navodnom strahu od instaliranja „muslimanske države" u srcu Evrope, koji je u evropskim političkim krugovima u kontinuitetu imao snažnu podršku različitih lobija, nije se mijenjao. Bolje rečeno takvo stanovište, koje je za posljedicu imalo omogućavanje genocida, održavalo je svoju morbidnu vitalnost, hraneći se, naravno, i „logikom" gotovo patološke nespremnosti bosanskih političara da svjetskoj javnosti bez uvijanja saopće istinu.
Analizirajući takav odnos prema BiH Amudsen se ne libi da otvoreno kaže kako se Evropa u „potrazi za rješenjima prilagođavala agresorskim uvjetima - segregaciji i polarizaciji". Definirajući navedeni odnos kao klasičan aparthejd, on kaže da su se shodno tome i rješenja problema tražila isključivo na temelju geografskih odnosno administrativnih razdvajanja, navodeći cijelu galeriju likova koja je predano radila na realizaciji takvih planova. John Major, Douglas Hurd, David Oven, Bernard Janvier, Yasushi Akashi, Carl Buildt, Thorvald Stoltenberg i brojni drugi, smatra Amudsen, odgovorni su za kreiranje politike koja nije išla u pravcu zaustavljanja agresije i užasnih zločina, nego ih je naprotiv inspirirala, a sve pod plaštom navodnog straha od mogućeg instaliranja „muslimanske države" u Evropi. Takvo stajalište naravno nije moglo proizvoditi bilo kakvu reakciju koja bi išla u pravcu zaustavljanja zločina. Šta više takav odnos je zapravo stimulirao samo reafirmaciju fašizma kao djelotvornog modela za rješavanje političkih nesporazuma.
Da odgovornost bosanskih političara, koje su stimulirala priglupa uvjerenja, da će Evropa „doći pameti" po pitanju kvalificiranja karaktera rata, samim tim i pružiti pomoć bosanskim patriotima, nije za podcjenjivanje, svjedoče brojni primjeri. Dovoljno je tek onako, bez nekog posebnog mentalnog naprezanja, analizirati pismo koje je John Major 2. maja 1992. godine uputio Douglasu Hoggu, ministru vanjskih poslova velike Britanije, u kome mu daje vrlo jasne instrukcije. „Sve dok se situacija  u bivšoj Jugoslaviji ne smiri mi moramo po svaku cijenu biti sigurni da se niti jednoj zemlji koja se može smatrati „muslimanskom" ne govori o političkim akcijama Zapada na ovom području, posebno vezanim za Tursku. Iz tog razloga, neophodno je da se nastavi sa prevarom „Vanes-Owenovim" mirovnim razgovorima da bi se događala kakva takva akcija sve dok Bosna i Hercegovina ne prestane postojati kao važeća država, a njeno Muslimansko stanovništvo ne raseli iz svoje zemlje. ... Moram vas obavijestiti da ovakav stav ima svaka druga evropska i sjevernoamerička vlada, i zato nećemo intervenirati u ovom području da spasimo muslimansko stanovništvo ili da ukinemo embargo na oružje." Imati takvo pismo u rukama, a i dalje vjerovati i što je još pogibeljnije širiti uvjerenja da će Evropa, naoružana brojnim deklaracijama o ljudskim i nacionalnim pravima, stati u zaštitu jednog fizički ugroženog naroda i zemlje, predstavlja politički suicid bez presedana.
Osveta "kukavica"
Što se Mitteranda, čiju ulogu Amundsen posebno preferira, ilustracije radi, vlastito stajalište da „Bosne neće biti" on nije saopćio samo Clintonu?! Njegova drskost nije bila uokvirena samo na visoke razine, kako je to činio njegov britanski istomišljenik. Njegov stav bio je, također, poznat i bosanskim političarima. Problem je samo u činjenici što su ga, u naivnom uvjerenju da bi Evropa mogla promijeniti stav, samo prepričavali isključivo u užim krugovima i sjedeljkama, umjesto da ga kao oružje koriste u diplomatskoj borbi. U tim krugovima se prepričavao „interesantan događaj" koji se zbio 1992. godine, prilikom posjete bosanskohercegovačke delegacije Francuskoj, koju je predvodio Haris Silajdžić. Ne samo da se francuski predsjednik tom prilikom nije udostojio dočekati goste ispred Jelisejske palače, kako to nalažu diplomatski običaji, nego je bosanskohercegovačku delegaciju, koju je „privela" straža, dočekao sjedeći, milujući dva velika psa pored fotelje u koju je bi zavaljen.
Ni samouvjereni Silajdžić sa kojim je došao i „živi dokaz"  da njegova vlada ima ambicije da gradi multietničku vlast, samim tim i društvo, nije pomutila Mitterandova „navijačka raspoloženja". Bio je više nego drzak. Ni nalik na socijalistu za kojeg se predstavljao. Saznavši za nacionalni identitet Silajdžićevog saputnika, Mitterand je otvoreno i drsko pred svim prisutnim bosanskohercegovačkog ambasadora u Francuskoj prof.dr. Nikolu Kovača nazvao „izdajnikom srpskog naroda".
Jasno je da bosanskohercegovački predstavnici vlasti u takvim okolnostima nisu imali pretjerano velik prostor za optimizam niti je takva politika stimulirala uvjerenje da bi, pozivajući se na brojne evropske deklaracije nafilovane humanizmom i brigom za nacionalna i ljudska prava, mogli okrenuti u svoju korist, ali ni šutnja odnosno skrivanje navedenih činjenica zasigurno nije bila rješenje. Iz sadašnje perspektive jasno je da bi objelodanjivanje takvih činjenica zasigurno puno bolje djelovalo na moral bosanskih patriota, nego njihovo prikrivanje i priglupo prepričavanje unutar diplomatskih i stranačkih krugova.
Vrhunac političkog diletantizma, s obzirom da je isuviše naivno bilo i očekivati da bi jedan Mitterand, mogao podržati herojski otpor jednog jednog naroda i zemlje koji su bestijalno napadnuti. Od čovjeka, koji je zasigurno bio snažno iskompleksiran činjenicom da je njegova zemlja pred Hitlerom poklekla za 24 sata, tako nešto se nije moglo očekivati. Dodamo li tome još i historijsku činjenicu da su na fašiste u ovoj zemlji, u ambijentu eskalacije "francuskog nacionalnog kukavičluka", prvi vatru otvorili pripadnici Bošnjačke regimente, jasno je da je bosanski otpor u njemu izazivao samo bijes i frustraciju, koja je bila naprosto neizlječiva.
 Oprez kao obavezujući model ponašanja 
Ono što je, međutim, najtragičnije u svemu jeste činjenica da Evropa ni dan danas, šesnaest godina od završetka agresije na BiH, ne napušta poziciju maglovitog odnosa prema karakteru rata, i shodno tome prema svemu što se na eksjugoslovenskim prostorima zbivalo. "Haška estradna scena" za takvu kvalifikaciju predstavlja najilustrativnije svjedočanstvo, dodamo li joj evropsko oduševljenje "srpskom efikasnošću" u privođenju ratnih zločinaca. Praveći se ćoravom kod očiju, za koje sami tvrde da najbolje vide, Evropa zapravo od očiglednih stvari pravi misterije, što jasno svjedoči da je riječ o svijetu u kome obmane i prevare još uvijek imaju zavidan status na skali općepoštovanih vrijednosti.
Ko bosanskom patrioti može objasniti da Staru damu ponovo neće zahvatiti ravnodušnost padne li nekom naum da ponovo „junački" zapuca na žene, djecu, starce... Ko može garantirati da se sve evropske aktivnosti opet neće svesti na prijenos živih slika užasa videoidiotiziranoj publici, koja "horror scene", prema oficijelnim savjetima eksperata moderne neuropsihijatrije, doživljava kao efikasan psihoterapeutski način opuštanja u fabrikama izmorenih organizama.
Niko, na žalost, pouzdano ne može garantirati da Evropa suštinski nije upravo samo ono što je Miroslav Krleža, uočavajući njenu preveliku zaokupljenost formom a ne suštinom, poodavno zapisao: „Evropa putuje u gvozdenom oklopljenom tenku, službeno uvjerena o božanskom porijeklu, svake minute spremna da ponovo zakolje dvadeset milijuna svojih stanovnika. Stojeći do koljena u krvi svoje vlastite klaonice Evropa posvećuje neobično veliku pažnju pravilnom vezivanju ovratnika, prostiranju stolnjaka, pitanjima ubrusa itd. Ali, ona danas, ipak ne zna misli li vlastitom glavom ili ne... Još uvijek sklona da vjeruje kako je njen način mišljenja božanskog, nadzemaljskog porijekla. Koketirajući tako, na jednoj strani, još uvijek s nebom i božanskim tajnama ona uopće neće da vjeruje da je sestra majmunska, ali nikako ne sumnja u svoje nadzemaljske dividende, i svoje „Bogom blagoslovljene" mitraljeze i podmornice."
Ovakve kvalifikacije u kontekstu generalnih političkih pospremanja koja su obilježila proteklu deceniju, a koja su, opet, rezultirala "brisanjem granica" odnosno uspostavljanjem Evropske Unije danas mogu izgledati arhaično ili prevaziđeno. Svi oni, međutim, koji su taj svijet, na jednoj višoj razini promišljali iznutra, u pravilu nisu dijelili naročiti optimizam, posebno u pogledu čvrstine navedene zajednice. "U Evropi XX stoljeća", kaže Denis de Rougemont, švicarski pisac i filozof, "osjećanje zajedništva je na putu da iščezne, ali potreba da se ‘bude zajedno' ostaje vitalnom". Evropa, dakle, jeste naša perspektiva, ali to ne znači da oprez, kao duhovnu i političku konstantu, trebamo isključiti, misleći da je sve što je bilo zauvijek prošlo. Uostalom, zar baš naprijed navedeni likovi, čije su ruke krvave kad je BiH u pitanju, ne uživaju status graditelja Evropske Unije. Nesporno je da uživaju. Kako ih onda i ko ih to ima pravo ukalkulirati u instaliranje povjerenja, kao platforme za izgradnju dobrih odnosa. Nemoguća misija, jer oni to ni po čemu ne zaslužuju. Upravo zato na promociju čvrstih garancija za miran društveni život, na takvim osnovama niko naprosto nema pravo. Ipak, rješenje postoji, rješenje koje osigurava dostojanstvo i sigurnost, a ne vrijeđa drugog. Ljudi snažnih duhovnih vertikala u tom smislu baštine jasan stav - oprez nije sumnja nego obavezujući model ponašanja.

Humanizam.

Humanizam je pokret koji se razvio u Evropi u vrijeme renesanse. On se zasnivao na suprostavljanju srednjovjekovnim autoritetima i proučavanju kulture stare Grčke i Rima. Humanizam je latinska riječ. To je napredni pravac u umjetnosti i filozofiji, koji se razvijao tokom 14. i 15. vijeka. Humanizam je prvo italijanska, pa onda evropska pojava. Dobila je ime po Ciceronovom izrazu studia humanitates pod kojom se podrazumijeva sticanje znanja kako bi se ljudski duh obrazovao i podstekao da dostigne potpuno savršenstvo.

14. ruj 2011.

Istorija MDD "Merhamet-a" u BIH.

  MDD "MERHAMET" BIH

Images Muslimansko dobrotvorno društvo MERHAMET,u Sarajevu, osnovano 1913.> godine, djelovalo je u kontinuitetu od osnivanja do zabrane u septembru 1946.> godine. «Merhamet» je, u novim društvenim uvjetima, nakon slobodnih izbora 1990. godine obnovio svoju djelatnost danom održavanja Obnavljajuće skupštine u Sarajevu, 02. februara 1991. godine. Jedan od osnivača MDD «Merhamet» je Avdaga Kulović, ugledni sarajevski trgovac. «Merhametova» djelatnost, započeta neposredno pred Prvi svjetski rat, u cijelom međuratnom razdoblju dijeli sudbinu institucije vakufa, kao činitelja u kojem je najvjerodostojnije ispoljavao položaj bošnjačkog naroda tokom njegove povijesti. Atmosfera u kojoj je formirano ovo društvo najavljivala je kasniji tok događaja koji će presudno utjecati na nacionalno-ekonomski status bošnjačkog naroda. Nedugo nakon osnivanja i izbora Upravnog odbora na čelu sa dr. Mehmedom Spahom, obavljenih priprema i angažiranja najuglednijih dostojanstvenika i intelektualaca u svrhu propagiranja dobrotvornih akcija među Bošnjacima, uslijedio je Prvi svjetski rat. U ovom vremenskom razdoblju izuzetno značajnu ulogu imao je reis-ul-ulema h. Mehmed Džemaludin ef. Čaušević, prvi predsjednik i prvi pokrovitelj ovog dobrotvornog društva.
«Merhamet» ima osobit značaj na povijesnom prostoru BiH zbog društveno-idejnih, kulturnih, političkih i ekonomskih promjena, koje su uslijedile nakon Prvog svjetskog rata. Potreba za djelovanjem «Merhameta» iskazivana je i u poslijeratnom periodu. Njegove aktivnosti trajale su do zabrane 1946. godine, kada je socijalistička Jugoslavija, kao unitarna država totalitarnog tipa, presjekla i ovaj vid ljudske solidarnosti socijalno-humanistièkog djelovanja.
Početkom agresije na BiH, obnovljeni «Merhamet» suočio se sa istovjetnim problemima,Images jer je bošnjaèki narod i ratne 1992, kao i 1941., bio izložen masovnim progonima i ubijanjima. U takvim prilikama ovo društvo preuzelo je brojne humanitarne aktivnosti, osnovalo podružnice u mnogim zemljama svijeta, razvilo značajnu saradnju sa humanitarnim organizacijama islamskih i drugih zemalja. Mnogo je vode proteklo i mnogo dobrih djela učinjeno, a ništa nije palo u zaborav, jer za čovjekom dobra djela ostaju, kao svijetao, neizbrisiv trag i smisao njegovog opstojanja na ovom i njegove nade na budućem svijetu.
Od one davne namjere, blagodarnog nijjeta, da se drugome pomogne, iskazanog u Pravilima društva «Merhamet», do danas, Društvo je doživjelo niz dragocjenih transformacija.Danas ono predstavlja jedno savremeno organizirano dobrotvorno društvo koje bogatom, cjelovitom sadržinom i strukturom svoje djelatnosti obuhvata mnoge esencijalne komponente života Bošnjaka. To ga čini dragocjenim, a njegovu djelatnost blagorodnom.
Od 1913. do danas, «Merhamet», je sa bošnjačkim narodom preživio dva svjetska rata,agresiju na Bosnu i Hercegovinu, prošao brojne «Scile i Haribde», egzoduse, tragedije, izgnanstva, da bi se ponovo 1991. godine, obnovivši rad i dijeleći sudbinu svoga naroda, našao u vremenu novih prelomnica bosansko-hercegovačkih ponornica. Uvijek na početku, ali i sa onima zbog kojih je počeo svoju aktivnost. Svoje djelovanje društvo nastoji ostvariti na temeljima civilizacijskih, humanitarnih i načela islamske teorije i prakse

13. ruj 2011.

Nedopustiva diskriminacija Bošnjaka u Sandžaku koju provodi Srbija

Mustafa Cerić
Nedopustiva diskriminacija Bošnjaka u Sandžaku koju provodi Srbija

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić izdao je saopćenje za javnost u kojem "izražava duboku zabrinutost posljednjim informacijama koje dolaze iz Sandžaka i govore o jačanju diskriminacije Bošnjaka u Sandžaku u svim sferama života koju provodi država Srbija, njeni organi i institucije".

"Pritisci kojima je posljednjih godina permanentno izložena Islamska zajednica u Srbiji i bošnjačke nacionalne institucije u Sandžaku, kao i napad na islamsku vjeronauku od nadležnih ministarstava u Vladi Srbiji, što vodi nedopustivoj obespravljenosti i marginalizaciji vjerskih i nacionalnih prava Bošnjaka, ukazuje da se na evropskom kontinentu pojavljuje novo područje u kojem država brutalno krši ljudska i nacionalna prava jednog naroda", navodi se u saopćenju koje je dostavila MINA.

"Dok Bošnjaci u BiH još po masovnim grobnicama traže kosti žrtava genocida, nad njihovim sunarodnicima u Sandžaku država Srbija intenzivira pritiske, vrši diskriminaciju, guši njihova nacionalna i vjerska prava i tako nastoji proizvesti ambijent straha i linča kao što je to bilo u predgenocidnom periodu u Bosni i Hercegovini.

Kao duhovni poglavar Bošnjaka muslimana oštro protestiram protiv diskriminacije Bošnjaka muslimana u Sandžaku, protiv agresije na Islamsku zajednicu u Srbiji, protiv napada na islamsku vjeronauku i dajem punu podršku Islamskoj zajednici u Srbiji na čelu s muftijom Muamerom ef. Zukorlićem u pravednoj borbi da se očuva sloboda i autonomija Islamske zajednice i zaštite nacionalna prava Bošnjaka u Srbiji u skladu s međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima i temeljnim slobodama",
kaže on.

Reis Cerić u saopćenju ističe da su sloboda i ljudsko dostojanstvo najveće vrijednosti i neotuđivo pravo svakog čovjeka i zaštićene u svakoj demokratskoj državi.

"Kao duhovni poglavar Bošnjaka muslimana želim skrenuti pažnju međunarodnim institucijama i organizacijama posebno evropskim, da se u Sandžaku krše vjerska i nacionalna prava Bošnjaka i izražavam opravdanu bojazan da organi države Srbije u Sandžaku provociraju novo krizno žarište u Evropi," navodi se.

On u saopćenju podsjeća "da je Srbija krajem dvadesetog stoljeća bila involvirana u izazivanje ili vođenje ratova na području Republike Slovenije, Republike Hrvatske, BiH i Kosova, da su neki od tih ratova okončani činjenjem genocida i da je presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu ustanovljeno da država Srbija, unatoč ranijim upozorenjima, nije ispunila svoju međunarodnu obavezu u sprječavanju činjenja genocida".

"Izražavam nadu da će se, ipak, pitanje nacionalnih i vjerskih prava Bošnjaka u Sandžaku i eliminiranje uzroka i posljedica diskriminacije rješavati u duhu dijaloga, međusobnog uvažavanja i povjerenja svih zainteresiranih strana, shodno zakonima demokratskog društva i međunarodnim standardima",
ističe se.

Reis Cerić navodi da se nada i "da država Srbija i međunarodna zajednica neće sebi dopustiti takvu neodgovornost da se nakon izvršenog genocida nad Bošnjacima krajem dvadesetog stoljeća, dopusti nasilje, provođenje terora i straha nad Bošnjacima Sandžaka početkom dvadest prvog stoljeća".

"Bila bi tužna i ponižavajuća činjenica da u Evropi kraj jednog i početak drugog stoljeća bude obilježen genocidom nad Bošnjacima, etničkim čišćenjem, zločinima protiv čovječnosti, terorom i nasiljem nad ovim autohtonim evropskim narodom.  Ukoliko se ovaj apel za zaustavljanje diskriminacije i kršenja ljudskih prava Bošnjaka u Sandžaku ne uvaži, bit ću prisiljen, u svojstvu duhovnog poglavara Bošnjaka, obavijestiti sve relevantne institucije u muslimanskom svijetu i zatražiti pomoć i zaštitu naših vjerskih, kulturnih i nacionalnih prava", navodi se u saopćenju reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića.

Sjednica Predsjedništva SDD "Merhamet-a" BIH

U Sarajevu 7.septembra.2011.godine. održana je sjednica Predsjedništva Saveza dobrotvorni društava "Merhamet-a" Bosne i Hercegovine na kojoj su razmatrana pitanja koja se tiču zloupotrebe "Merhamet-a" Sarajevo te njenog predsjednika Hajrudina Šahića.

Članovi predsjedništva SDD "Merhamet" BIH  pozvali su sve institucije u BIH  da što prije se uključe u proces riješavanja zloupotreba u MDD "Merhamet" Sarajevo te pozvali sve Merhamete u BIH na jedinstvo i pokušaj da djelujemo kao jedna krovna organizacija koja će da brine o svojim korisnicima, ostvarivanju ciljeva i zadataka zbog koji i postoji i da imamo ravnopravnost svih merhameta kako na području Federacije tako i na području Republike Srpske.

Sjednici bili prisutni predsjednik SDD "Merhamet" BIH Safet Pilić, potpredsjednici Mustafa Ibrišimović, Jasmin Spahić, predsjednik skupštine Fikret Draganović , generalni sekretar Osman Pekarić te član UO Sead Fejzić.

Spahić: "Očekujemo pomoć Vlade RS"

BANJA LUKA - Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Lejla Rešić najavila je danas da će Vlada ove godine izdvojiti 200 000 maraka za pomoć humanitarnoj organizaciji "Merhamet" i udruženjima koja okupljaju civilne žrtve rata Bošnjaka i Hrvata u Srpskoj. Prisutni ovom sastanku sa Ministricom Lejlom Rešić bilu su: Jasmin Spahić potpredsjednik SDD "Merhamet-a" BIH i Narodni poslanik u Parlamentu Republike Srpske g-din Senad Bratić.
Očekuje se da će ova sredstva biti dodijeljena u trećem i četvrtom kvartalu.
"Nakon završenog konkursa razmotrićemo sve zahtjeve, Vlada će izvršiti raspodjelu sredstava, a ta novčana pomoć biće namjenski utrošena za brojne projekte", rekla je Rešićeva nakon sastanka sa predstavnicima Udruženja civilnih žrtava Bošnjaka i Hrvata i organizacije "Merhamet" u Republici Srpskoj.
Iz Vlade podsjećaju da se sredstava iz budžeta za ove organizacije izdvajaju već tri godine.

Održana skupština Unije za održivi povratak i intergracije BIH

U Sarajevu 7.septembra.2011.godine, održana je skupština Unije za održivi povratak i intergracije BIH u Sali Općine Novi grad.

Na dnevnom redu su bile slijedeće tačke:
• Početak rada Skupštine i riječ dobrodošlice Predsjedavajućeg Skupštine Mirhunise Zukić
• Usvajanja zapisnika i zaključaka sa Skupštine Unije održane 30.03.2011.godine. u Doboju
• Pokretanje inicijative Kampanje pod nazivom:
„Kako zaštiti ljudska prava zagarantovana ANEX-om VII Dejtonskog
mirovnog sporazuma – PRIMJENA OBEĆANJA ILI PROMJENA
POSTOJEĆEG POLITIČKOG STANJA“
• Prezentacija programa – Program zapošljavanja i zadržavanja mladih MDG YERP
• Tekuća pitanja
• Donošenje zaključaka
• Kraj rada Skupštine

Pod tačkom tekuća pitanja predsjednik MDD „Merhamet-a“ Bosanska Dubica Jasmin Spahić se obratio prisutnim kazavši da Unija za održivi povratak i intergarcije BIH u saradnji sa vlašću kako na državnom tako i na entiteskom nivuo treba preuzeti više odgovornosti kada je u pitanju održivi povratak i da lokalna zajednica u svojim budžetima treba odvajati novac za povratak.
Na sjednici skupštine bili su prisutni i predstavnici Ministarstva za izbjegla i raseljena lica FBIH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH, zastupnici kantona Sarajevo te predstavnici Međunarodni oragnizacija u BIH.