Kako preživjeti sa 160 KM penzije? Koliko košta smještaj i boravak u staračkim domovima? Poslanik u Parlamentu BiH zarađuje dvadeset puta više od prosječnog penzionera.
Kako danas žive naši 'stari', naše dede i nane, ljudi koji su godine svog života ulagali u temelje naše države. Tužno ih je vidjeti kako pod stare dane bivaju prisiljeni da mole za koricu hljeba u javnim kuhinjama i bore se da prežive roveći po kontejnerima. Bolno je vidjeti suze u njihovim očima, i tamu koja prekriva možda i posljednje dane njihovog ovozemaljskog puta.
„Teško je, sine, nije mi lahko. Usamljena sam bila kući, i bolesna. Eh, kad se insan zadevera sam o sebi, najgore je. Sin i snaha mi rade, ali ne mogu ih ja bihuzuriti. Teško mi ih gledati da im ja budem na teretu, pa sam ih molila da me smjeste u ovaj dom. A ovdje kad sam, fale mi, sine, fale“, s suzama u očima priča E.Č., korisnica usluga jednog staračkog doma. Njena je sudbina slična mnogim drugim osobama treće dobi u našoj državi, koji bijeg od samoće i teške starosti, pronalaze u privatnim ili državnim staračkim domovima.
Starački domovi sve više postaju mjesta gdje ljudi rado žele provesti svoje staračke dane, u društvu svojih vršnjaka sapatnika u samoći i napuštenosti.. Nažalost, mnogi nemaju priliku da postanu korisnici ovakvih cenatra ili zbog popunjenosti smještajnih kapaciteta, ili zbog previsokih cijena
Zabrinjavajući je trend da je prije rata preko 80% korisnika staračkih domova bilo materijalno nezbrinuto, te su im centri za socijalni rad plaćali smještaj. No, nakon završetka rata 90 posto korisnika domova su ljudi s penzijama, ugledni profesori, doktori, direktori. Za ovu pojavu postoji više uzroka, a neki od njih su: bolje prijeratno materijalno i socijalno stanje penzionera, postratne duge liste čekanja i skupe cijene smještaja u domovima, jaz i međugeneracijski sukob, slabljenje opće kulture i bontona prema starijim ljudima, itd.
„Prije rata se poštovalo više, znala se vrijednost roditelja, i na njih se pazilo. Danas, sve se izokrenulo, izopačilo, niko nas stare ne 'benda' ni za šta, pa čak i djeca ne žele pomoći. Da dragi Bog sačuva i na pravi put okrene“, komentariše penzionerka Halida Tulić.
CIJENE SMJEŠTAJA VEĆA OD PLATEŽNE MOĆI
Nakon analize cijena smještaja u staračkim domovima, možemo slobodno utvrditi da su one najmanje prilagođene mogućnostima ljudi treće dobi, te da je veoma mali broj njih u stanju da samostalno plati smještaj u ove institucije - teoretski, izgrađene za njih.Najjeftiniji smještaj u BiH-a pruža Gerontološki centar u Nedžarićima, u kojem cijena iznosi 370 KM mjesečno za pokretnog korisnika u dvokrevetnoj sobi, te 570 KM mjesečno za nepokretnog korisnika u dvokrevetnoj sobi.700 KM mjesečno košta jednokrevetna soba. Za ovu cijenu korisnici dobiju kompletnu uslugu, od smještaja, ishrane, zdravstvene njege i zaštite, proslave rođendana, praznika, izleta, do ostalih sadržaja poput rada u sekcijama i radionicama. Smještaj u staračkom domu Dom penzionera u Banja Luci, košta od 400 do 1.250 KM (200 - 625 €) svakog mjeseca. Sve je više i privatnih staračkih domova, gdje je cijena od 800 do 1.300 KM, a u Karitasovom staračkom domu u Banja Luci smještaj košta od 700 do 1.100 KM, ovisno o vrsti sobe i zdravstvenog stanja osobe. Cijena u staračkom domu u Goraždu se kreće od 430 do 610 KM, gdje najskuplja tarifa znači kako je štićenik nepokretan i potrebna mu je puna njega. Dvije trećine stanovnika staračkog doma stiglo je preko tamošnjeg Centra za socijalni rad kojima je tako sve plaćeno. Sa ostalima se sklapa poseban ugovor. U sklopu Centra za stare osobe u Mostaru najskuplja usluga je cijena u jednokrevetnoj sobi za nepokretne osobe za što treba plaćati 770 KM.
POSLANIK U PARLAMENTU ZA MJESEC DANA ZARADI KOLIKO PENZIONER ZA DVIJE GODINE
Penzioneri postaju sve češće tema u informativnim emisijama i reportažama. Njihova borba i vapaj za pomoći nažalost malo ko čuje i razumije, a znamo da uvjeti života u BiH postaju sve teži. Posljednjih godina je zabilježen drastičan porast cijena hrane, goriva te režijskih i prijevoznih troškova. Zapanjujuća je spoznaja da su cijene osnovnih prehrambenih artikala skoro dostigle, a u nekim slučajevima i prestigle, cijene tih artikala u razvijenijim zemljama Evrope i Amerike. Litar benzina u BiH dvostruko je skuplji nego u Americi, a zarade onih koji imaju sreću da rade su trostruko ili peterostruko niže. U državama Balkana prosječna primanja penzionera su znatno niža od ionako niskih prosječnih primanja ostalih građana te većina penzionera nema dovoljno novca ni za osnovne životne potrebštine.
Smještaj u staračkom domu Dom penzionera u Banja Luci, košta od 400 do 1.250 KM (200 - 625 €) svakog mjeseca. Sve je više i privatnih staračkih domova, gdje je cijena od 800 do 1.300 KM, a u Karitasovom staračkom domu u Banja Luci smještaj košta od 700 do 1.100 KM, ovisno o vrsti sobe i zdravstvenog stanja osobe. Cijena u staračkom domu u Goraždu se kreće od 430 do 610 KM, gdje najskuplja tarifa znači kako je štićenik nepokretan i potrebna mu je puna njega. Dvije trećine stanovnika staračkog doma stiglo je preko tamošnjeg Centra za socijalni rad kojima je tako sve plaćeno. Sa ostalima se sklapa poseban ugovor. U sklopu Centra za stare osobe u Mostaru najskuplja usluga je cijena u jednokrevetnoj sobi za nepokretne osobe za što treba plaćati 770 KM
U BiH je prosječna penzija u januaru 2013. iznosila 336 KM, odnosno 171 eura. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u maju 2013. u BiH je iznosila 832 KM, odnosno 425 eura. To znači da je prosječna penzija niža za 250 eura od prosječne plate. Ono što je još veći apsurd i pokazatelj stanja u našoj državi jeste podatak da poslanici u Parlamentu BiH-a imaju ukupna mjesečna primanja između 6.000 i 7.000 maraka. Poređenjem ovih podataka s iznosom prosječne penzije vidimo da političari imaju čak 20 puta veća od prosječne penzije u BiH, tj. jedan poslanik zaradi za mjesec koliko jedan prosječan penzioner zaradi za skoro dvije godine.
Predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH Omer Omerefendić naglašava da oko 235 hiljada penzionera u Federaciji BiH žive u vrlo teškim i neizvjesnim uvjetima za život. Penzioneri u BiH koji primaju prosječne penzije, oko 75 posto mjesečno potroše na dažbine, što najbolje govori u kakvom stanju se nalazi ova populacija.
"Stanje penzionera u većini zemalja Balkana je izrazito teško. Samo u Federaciji BiH gladuje oko 235 hiljada penzionera koji primaju penziju od 50 do 320 KM. Samo je oko 3.000 penzionera koji primaju iznad 1.000 KM penzije”, kazao je Omerefendić.
Penzioner Ramiz Suljević kaže da novac koji dobije potroši za nekoliko dana. „Kako preživjeti kad je jedna potrošačka korpa 1600 KM, a penzija 160 KM? Kako se to može izdržati? Penzije kakve su danas, ne može čovjek ni 10 dana da živi s njom. Ako ne vjeruje, nek proba onaj živjeti ko nam ih raspoređuje i njegova porodica, pa će vidjeti i razumjeti. Ne dao Bog nikom da 'vako nešo dočeka...“
Penzioneri – najčešći korisnici javnih kuhinja
Surova relanost je da se širom Bosne i Hercegovine, umjesto novih radnih mjesta, otvaraju narodne kuhinje, koje ugroženim i nezaposlenim licima pružaju po jedan obrok dnevno.
"Ako pogledamo na državnom nivou, iako ne postoje zvanični podaci, oko 30 posto penzionera hrani se u javnim kuhinjama i raznim humanitarnim i dobrotvornim udruženjima. Mnogima pomažu i rodbina, prijatelji, posebno rođaci koji žive u dijaspori. Dovoljan je podatak da MDD Merhamet širom BiH-a godišnje pripremi preko 300.000 obroka”, tvrdi Jasmin Spahić, potpredsjednik MDD Merhamet u BiH-a, te upravnik Narodne kuhinje Život u Bosanskoj Dubici čijih 90% korisnika čine penzioneri i lice preko 60 godina.
“Bez pretjerivanja mogu reći da svaki dan imamo određen broj ljudi koji nam dolazi da se raspita kako mogu postati korisnici javne kuhinje.Stanje je katastrofalno jer penzioneri u RS-u imaju najniže penzije od 160 KM, zdravstvene usluge su na niskom nivou, a stariji narod doslovno gladuje. To ukazuje da BiH-a nije socijalna država, jer niti osigurava posao mladima, niti mirnu starost penzionerima.“, zaključuje Spahić.
Broj penzionera (BROJKE)
100.000 - Crna Gora
231.991 - Republika Srpska
374.788 - Federacija BiH
1.213.121 - Hrvatska
1.600.000 - Srbija
Prosječne penzije u BiH i okruženju (u eurima)
Republika Srpska 167,20
Federacija BiH 180,80
Srbija 195,70
Hrvatska 278,40
Crna Gora 279, 00
Nema komentara:
Objavi komentar